Poskupljenje goriva i električni automobili: Da li dizel namjerno ide preko 2 eura?
Zaboravite na ratove na Bliskom istoku i geopolitičke tenzije. Mediji nas lažu – cijena dizela od 4,00 KM na našim crpkama nije nikakva slučajnost niti prolazna kriza.
Dok sirova nafta na svjetskom tržištu bilježi padove, vi rezervoar plaćate preko 2 eura. Zašto? Zato što je skupo gorivo postalo najjače ekonomsko oružje Bruxellesa da vas natjera da kupite električni auto.
Pravi, strukturalni uzrok skupog dizela i benzina ne krije se samo na arapskim naftnim poljima, već u strategijama Europske unije. Kako se matematika koja se skriva iza ove odluke prebija preko vaših leđa?
Kako je moguće da je 2008. godine barel nafte koštao rekordnih 147 dolara, a gorivo smo plaćali oko 1,20 eura? Danas, s barelom koji je znatno jeftiniji, litru dizela na Balkanu plaćamo preko 2 eura (4,00 KM).
Matematika koja se nije poklapala: Kako električni auti postaju isplativi?
Da bismo razumjeli zašto gorivo mora biti skupo, moramo pogledati tržišnu matematiku. Uz povijesne cijene dizela i benzina od 1,20 ili 1,30 eura, kupnja električnog automobila za prosječnog vozača na Balkanu bila je potpuni financijski promašaj.
Električna vozila su u startu skuplja od tradicionalnih modela. Da biste kroz jeftiniju struju opravdali tu razliku u cijeni, morali biste prelaziti nerealno velike kilometraže.
Zakonodavci u Bruxellesu našli su se pred zidom: električna vozila tehnološki ne mogu preko noći drastično pojeftiniti. Jedini način da ih se učini konkurentnima bio je – umjetno poskupiti njihovu jedinu alternativu, odnosno naftu.
Kada dizel prebaci granicu od 2 eura (3,93 KM), ekonomska računica se preko noći dramatično mijenja, a građani bivaju stjerani u kut.
Skrivena računica u auto-salonima: Direktna usporedba
Kako bismo dokazali da ove cijene mijenjaju pravila igre, napravili smo izravnu usporedbu dva modela iste klase, iste marke i slične snage: VW Golf 8 2.0 TDI (150 KS, DSG automatik) i električni VW ID.3 (230 KS, automatik).
Uzeli smo u obzir veću kilometražu od 30.000 kilometara godišnje i trenutnu cijenu dizela od 2,01 EUR (3,93 KM). Za električni automobil računali smo punjenje kod kuće po cijenama struje između 0,10 i 0,15 EUR po kWh.
Usporedba troškova nakon 30.000 km (Godišnja razina)
| Stavka | ⛽ Dizelski automobil (VW Golf 2.0 TDI DSG) | ⚡ Električni automobil (VW ID.3) |
|---|---|---|
| Prosječna cijena vozila | ~38.000 EUR | ~40.000 EUR |
| Cijena energenta na tržištu | 2,01 EUR / litra (3,93 KM) | 0,12 EUR / kWh (prosjek) |
| Realna potrošnja na 100 km | 5,2 litara | 17 kWh |
| Godišnji trošak pogona | 3.135 EUR | 612 EUR |
| Trošak redovnog servisa | ~250 EUR (ulje, filteri, kočnice) | ~80 EUR (samo pregled i filter) |
| UKUPNI GODIŠNJI TROŠAK | 3.385 EUR | 692 EUR |
| Čista godišnja ušteda | / | 2.693 EUR |
*Napomena: Ova računica se odnosi isključivo na punjenje električnog automobila kod kuće po kućnoj tarifi. Punjenje na brzim javnim punjačima značajno podiže trošak struje.
Pogledajte ovu tablicu još jednom. Kupac električnog automobila koji prelazi veću kilometražu otplaćuje početnu razliku u cijeni vozila (od 2.000 eura) za manje od devet mjeseci vožnje. Nakon toga, svake godine u džepu mu ostaje skoro 2.700 eura čiste uštede u odnosu na vlasnika dizelaša.
Ova brutalna razlika ne bi postojala da je dizel ostao jeftin. Upravo zato se cijene goriva drže abnormalno visokima – one služe kao ekonomski pritisak.
Druga strana medalje: Što kaže Bruxelles?
Službeni stav Europske unije i ekoloških organizacija je, naravno, drugačiji. Oni ističu da visoki porezi i trošarine na gorivo (koji čine preko 50% cijene na pumpama) nisu uvedeni da bi se osiromašili građani, već da bi se financirala zelena tranzicija.
Novac od ugrađenih ekoloških nameta ulaže se u razvoj mreže punjača, čišći zrak u gradovima i smanjenje ovisnosti o uvoznoj nafti. Ipak, za prosječnog vozača na Balkanu, ta objašnjenja slabo pomažu kada moraju napuniti rezervoar.
Metoda kazne i nagrade: Državni poticaji kao završni udarac
Dok vas na crpkama udaraju po džepu visokim trošarinama, države u regiji vam u isto vrijeme nude goleme financijske poticaje ako kupite električni auto.
U Hrvatskoj, Fond za zaštitu okoliša (FZOEU) redovito osigurava milijunske proračune, gdje građani mogu ostvariti i do 9.000 eura bespovratnih sredstava. Slično je i u Bosni i Hercegovini. Fond za zaštitu okoliša FBiH kroz javne pozive osigurava subvencije do 12.000 KM (oko 6.100 eura) za potpuno električne automobile.
Kada na uštedu iz gornje tablice dodate ove državne subvencije, kupnja novog dizelaša postaje ekonomski neodrživa. I to je točno ono što sustav želi postići.
Autoindustrija u panici i strategija “sakupljanja vrhnja”
Proizvođači automobila nalaze se pod giljotinom brutalnih kazni ako ne ispune kvote o smanjenju emisija CO2. Budući da je EU već izglasala zabranu prodaje novih benzinaca i dizelaša nakon 2035. godine, autoindustrija riskira milijardne kazne. U tom scenariju, skupo gorivo im služi kao savršen asistent koji tjera kupce u salone po električne modele.
Istovremeno, naftne kompanije primjenjuju strategiju “sakupljanja vrhnja”. Ako će u idućih deset godina zbog zakona prodavati manje goriva, onda će ga sada prodavati po maksimalnoj cijeni kako bi izvukle sav preostali profit prije nego što ih zakoni potpuno ugase.
Visoka cijena goriva na crpkama više nije prolazna kriza uzrokovana trenutnim sukobima. To je trajna ekonomska reality novog poretka u kojem je vožnja na fosilna goriva – luksuz koji si rijetki mogu priuštiti.
© hercegovina.live. Sva prava pridržana. Preuzimanje teksta, autorskih analiza ili dijelova sadržaja dopušteno je isključivo uz obavezno jasno navođenje izvora i postavljanje izravne, aktivne poveznice (linka) na originalni članak na portalu hercegovina.live.
