Svjetski dan bez duhana(31.05.2026): Gdje su nestale kampanje protiv pušenja dok država ubire povijesnih milijardu KM?
Svega desetak godina unatrag, televizijski ekrani, novinski stupci i javni prostor u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj bili su preplavljeni agresivnim kampanjama protiv pušenja. Svi se sjećamo potresnih svjedočanstava bivših pušača, zastrašujućih prizora bolesnih pluća i glasnih najava zdravstvenih institucija o radikalnom slamanju ovog poroka. Danas, krajem svibnja 2026. godine, na sceni je potpuni medijski muk. Klasične javne kampanje o štetnosti duhanskog dima doslovno su isparile. Postavlja se izravno i neugodno pitanje: kamo je nestao glas javnog zdravstva i zašto uoči globalnog dana borbe protiv ovisnosti u eteru vlada apsolutna tišina?
Tektonske promjene i nestanak domaće industrije
Da bismo skinuli rukavice i pogledali istini u oči, moramo se vratiti u razdoblje između 2015. i 2017. godine, kada je domaća duhanska industrija u regiji trajno likvidirana u korist stranih giganata.
Najprije je 2015. godine legendarna Tvornica duhana Rovinj (TDR), dotadašnji ponos domaće Adris grupe i vlasnik kultnih brendova poput Walter Wolfa i Ronhilla, prodana multinacionalnom divu British American Tobacco (BAT) za nevjerojatnih 505 milijuna eura. Nedugo nakon toga, u razdoblju od 2016. do 2017. godine, istu je sudbinu doživjela i Fabrika duhana Sarajevo (FDS). Vlada Federacije BiH prodala je svoj udio, a duhanski ogranak i prava na legendarne lokalne brendove, uključujući povijesnu Drinu, preuzeo je isti taj globalni igrač – BAT. Sarajevska tvornica, nakon pune 142 godine rada, službeno je stavila ključ u bravu 2022. godine.
Dolaskom ovih megakorporacija, pravila igre na Balkanu više nisu postavljale lokalne uprave, već strani upravni odbori vođeni isključivo profitom.
Milijarde od trošarina naspram tišine u eteru
Teško je povjerovati u koincidenciju da su se državne i medijske kampanje protiv pušenja počele drastično topiti upravo u godinama nakon ovih velikih akvizicija. Javna je tajna da globalne duhanske kompanije posjeduju proračune veće od proračuna pojedinih ministarstava u regiji, što im omogućuje angažiranje najmoćnijih komunikacijskih timova. No, paralelno s time, razotkriva se i golemo licemjerje samih država koje se oslanja na nevjerojatne ekonomske cifre.
Prema službenim financijskim podacima, prihodi od neizravnih poreza na duhan dosegnuli su povijesne maksimume. U Bosni i Hercegovini se upravo u ovoj godini očekuje da će prihodi od trošarina na duhanske prerađevine prvi put u povijesti premašiti magičnu brojku od jedne milijarde konvertibilnih maraka (KM), što je ogroman skok u odnosu na ranije godine. Sličan “fiskalni rudnik zlata” bilježi i proračun u Hrvatskoj, gdje se prihodi od trošarina opasno približavaju prvoj milijardi eura.
Sustav se tako našao u začaranom krugu: države ubiru nezamislive milijarde od svake prodane kutije cigareta, dok s druge strane, prema podacima zdravstvenih zavoda (HZZO), liječenje bolesti koje su izravna posljedica pušenja godišnje odnosi stotine milijuna eura. Unatoč tom golemom trošku za zdravstveni sustav, tek se mrvice s proračunskog stola vraćaju natrag u medije kroz edukativne programe ili prevenciju ovisnosti.
Veliki zaokret: Kako su nas uvjerili da se industrija “sama liječi”
Multinacionalni divovi nisu došli na ove prostore kako bi samo pasivno promatrali pad prodaje klasičnih cigareta pod utjecajem europskih direktiva. U zadnjih pet godina izveli su najlukaviji marketinški zaokret u povijesti: preusmjerili su milijarde dolara u promociju alternativnih proizvoda – grijanog duhana i elektroničkih cigareta (vape-a).
Tada na scenu stupa vrhunac njihova utjecaja. Korporacije su same pokrenule vlastite, milijunski teške kampanje pod parolom “svijeta bez duhanskog dima” i “manje štetnih alternativa”. Tim su potezom potpuno paralizirale i zbunile tromi državni aparat. Dok su se naša ministarstva godinama psihički pripremala za borbu protiv katrana i klasičnog dima, lobi je preplavio tržište šarenim, tehnološki naprednim uređajima. Državne kampanje protiv pušenja postale su suvišne jer je industrija uspješno nametnula narativ da se ona sama brine za zdravlje pušača, nudeći im “zdravije” zamjene.
Digitalna zamka za mlade bez otpora države
Institucije se sjete problema tek prigodno, za Svjetski dan bez duhana (31.05), kada se protokolarno podijele letci i održe kratke konferencije za medije, dok ostatak godine vlada apsolutni medijski mrak.
Taj mrak lobi koristi na digitalnom terenu. Tradicionalne TV reklame im više ne trebaju jer današnji tinejdžeri u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ne gledaju televiziju. Oni su na TikToku i Instagramu, gdje se novi trendovi konzumacije nikotina nesmetano i suptilno promoviraju kroz lifestyle sadržaj i influencersku kulturu. Rezultat je poražavajući: prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, na našim prostorima i dalje bilježimo iznimno visoke postotke stalnih pušača među populacijom od 18 do 65 godina, a šareni vape uređaji stvaraju potpuno novu generaciju ovisnika bez ikakvog otpora države.
Umjesto zdravlja, štiti se profit: Kampanje “Stop švercu” i stroge carinske kontrole
Da je punjenje proračuna i zaštita korporativnog profita jedini stvarni prioritet, najbolje dokazuje smjer u kojem se danas troši energija državnih aparata. Dok su kampanje za prestanak pušenja potpuno ugašene, u javnom prostoru redovito svjedočimo agresivnim akcijama protiv ilegalne trgovine duhanom. Fokus države nije na tome da građani prestanu pušiti, već na tome da svaka popušena cigareta bude kupljena isključivo u legalnim tokovima, s plaćenom državnom trošarinom.
U tom kontekstu, najočitiji primjer licemjerja sustava osjete upravo stanovnici pograničnih područja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hrvatska je carinska uprava uvela rigorozna pravila prema kojima je u putničkom prometu iz Bosne i Hercegovine dopušteno unijeti samo dvije kutije cigareta po osobi, umjesto nekadašnjeg cijele “šteke”.
Ova mjera, koja je među najstrožima u Europi, nije donesena iz humanih razloga kako bi se zaštitila pluća građana, već kako bi se brutalno presjekao odljev novca u susjednu državu. Cilj je prisiliti svakog pušača u Hrvatskoj da kupuje skuplje, trošarinske cigarete na domaćem tržištu, osiguravajući da se proračunska milijarda eura nesmetano puni. Država tako kroz pojačane aktivnosti na granicama glumi čuvara zakona, dok zapravo djeluje kao logistička potpora duhanskom biznisu, štiteći profit i zajednički financijski interes u kojem za zdravlje građana jednostavno nema mjesta.
Profit ispred zdravlja novih generacija
Potpuno je jasno da klasične kampanje nisu nestale same od sebe; one su ustupile mjesto novim tržišnim strategijama i prebogatog korporativnog marketinga novog doba. Pušenje u našem društvu i dalje ima status opće prihvaćenosti, a komunikacijski vakum koji su ostavile države, opijene milijardama od trošarina, skupo plaćaju nove generacije . Pitanje je hoće li domaći mediji i javnost imati hrabrosti glasno progovoriti o ovom fenomenu ili će tišina u eteru trajati sve dok industrija ne odluči drugačije.
Preuzimanje teksta, fotografija ili dijelova ovog članka dopušteno je isključivo uz obvezno navođenje izvora i aktivnu poveznicu(link) na izvorni članka portala Hercegovina.live
