Na današnji dan, 22. svibnja 1992. godine, Bosna i Hercegovina je službeno primljena u punopravno članstvo organizacije UN (Ujedinjene nacije). Ovim povijesnim činom i usvajanjem rezolucije broj 755 na Općoj skupštini, UN je prepoznao našu zemlju kao neovisnu, suverenu i međunarodno priznatu državu.
Gledajući iz današnje perspektive, svibnja 2026. godine, ovaj događaj ostaje jedan od najvažnijih i najznačajnijih temelja moderne bosanskohercegovačke državnosti i diplomacije.
Kako su se ljiljani prvi put zavijorili na East Riveru
Tog povijesnog petka u New Yorku, ispred glavnog sjedišta Ujedinjenih naroda na East Riveru, prvi put je svečano podignuta bosanskohercegovačka zastava s bijelim ljiljanima. Prijem naše zemlje obavljen je aklamacijom svih prisutnih članica Opće skupštine. Zanimljivo je da su istoga dana u članstvo primljene i susjedne države, Hrvatska i Slovenija, čime je trajno izmijenjena politička karta ovog dijela Europe.
Svečanom i emotivnom trenutku u Americi nazočili su tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović i ministar vanjskih poslova dr. Haris Silajdžić. Silajdžić je tada održao povijesni govor pred cijelim svijetom, naglasivši da je BiH napokon postala slobodna država, ali da se u tim trenucima suočava s neviđenom agresijom i ratnim razaranjima na domaćem terenu. Prvi službeni veleposlanik naše zemlje pri ovoj instituciji bio je Muhamed Šaćirbegović, koji je odigrao ključnu ulogu u postavljanju temelja bh. diplomacije.
Put do priznanja kroz Rezoluciju 755
Prijemu u članstvo prethodila je preporuka Vijeća sigurnosti UN-a od 20. svibnja 1992. godine. Tijelo je jednoglasno usvojilo Rezoluciju 75 punopravnog članstva, utvrđujući da Bosna i Hercegovina ispunjava sve uvjete propisane Poveljom Ujedinjenih naroda. To je bio konačni pravni dokaz da je međunarodna zajednica prihvatila rezultate referenduma o neovisnosti koji je održan 29. veljače i 1. ožujka iste godine.
Što je članstvo u organizaciji UN donijelo našoj zemlji?
Ulaskom u redove ove globalne organizacije, stvoreni su temeljni pravno-politički preduvjeti za punu afirmaciju Bosne i Hercegovine u svijetu. Kao ravnopravna članica, država je preuzela obveze, ali i prava iz svih međunarodnih konvencija, ugovora i povelja koje jamče nepovredivost granica i teritorijalni integritet.
Kroz protekla više od tri desetljeća, BiH je prošla izuzetno težak put od zemlje koja je ovisila o stranoj vojnoj i humanitarnoj pomoći do aktivnog i cijenjenog sudionika na globalnoj sceni. Naša zemlja danas ponosno šalje svoje vojnike, policajce i vojne promatrače u mirovne misije širom svijeta pod plavom zastavom Ujedinjenih naroda, pokazujući da je od potrošača sigurnosti postala njezin izvoznik.
Mandati u Vijeću sigurnosti i Vijeću za ljudska prava
Dokaz diplomatskog rasta BiH bio je i nestalni mandat u Vijeću sigurnosti UN-a (u razdoblju od 2010. do 2012. godine). Tijekom tog dvogodišnjeg mandata, bosanskohercegovačka diplomacija je aktivno sudjelovala u donošenju ključnih odluka o svjetskom miru i stabilnosti, što je bio nezamisliv uspjeh s obzirom na ratnu prošlost zemlje. Također, BiH je u nekoliko navrata bila članica Vijeća za ljudska prava, gdje je aktivno zagovarala zaštitu prava najugroženijih skupina na globalnoj razini.
Pouke iz prošlosti za stabilniju budućnost
Obilježavanje ove 34. godišnjice u svibnju 2026. godine nije samo puko sjećanje na prošlost, već i prilika za analizu trenutne vanjskopolitičke pozicije Bosne i Hercegovine. U vremenima globalnih previranja, jačanje veza s Ujedinjenim narodima i težnja ka euroatlantskim integracijama ostaju glavni prioriteti Sarajeva.
Trajni pečat bosanskohercegovačke državnosti, koji je utisnut tog 22. svibnja 1992. godine, obvezuje sve buduće generacije da čuvaju suverenitet, razvijaju institucije i grade društvo temeljeno na pravdi, miru i ravnopravnosti svih njezinih građana.
